Intervju ministra ekonomije dr Vladimira Kavarića Dnevnom listu „Pobjeda“, 31.12. 2011.
1. Da li imaju osnova tvrdnje da će ruski partner napuštiti Kombinat aluminijuma i da je sa Vladom o tome razgovarano i da je ključno pitanje sume za koju Rusi hoće da izađu?
Više puta sam naglašavao da je za sudbinu Kombinata aluminijuma Podgorica najvažnije pitanje dugoročno snabdijevanje električnom energijom, uz restrukturiranje duga. Na temelju predloga za ta pitanja možemo govoriti o konkretnijim uslovima ulaska novog ili izlaska postojećeg partnera. Ovi problemi predugo opterećuju ovu kompaniju i smatram da je krajnje vrijeme da se nađe model koji bi u dugom roku, značio održivo poslovanje kompanije, uz redovno servisiranje svih obaveza, i prema EPCG i prema bankama. Takođe sam naglašavao da će o svim ponudama, kada one budu konkretne, javnost biti upoznata i preko nadležnih ministarstava ali i putem parlamenta koji će imati priliku da se izjasni o njima.
2. Da li je Vlada, ne računajući indijske kompanije, u posljednje vrijeme razgovarala sa nekom od kompanija zainteresovanih za KAP. Ako jeste, sa kojom?
Apsolutno smo spremni da razgovaramo sa svima koji su spremni da ponude rješenja za ono što je najvažnije u Kombinatu aluminijuma, ponavljam, pitanje strukture duga i obezbjeđivanje energetske održivosti fabrike. Najveća zainteresovanost za KAP se manifestovala konkretno- trgovinom na berzi što je za Vladu Crne Gore bio signal da postoji prostor za razgovore na bazi onoga što su temeljni uslovi opstanka kompanije.
3. Da li postoji realna opasnost od zaustavljanja proizvodnje u Željezari i u kom pravcu će Ministarstvo vući poteze da bi pomoglo spašavanju ove kompanije?
To je neželjeni scenario, a u svijetlu produžavanja ugovora između kompanije Neksan i stečajne uprave i neočekivan. Privredni sud sada priprema tendersku dokumentaciju i mislim da će kompanija biti interesantna investitorima, posebno ako se ima u vidu da je i u situaciji bankrota redovno izmirivala obaveze i izvozila u vrijednosti 50 miliona eura. Očekujemo raspisivanje tendera ovih dana.
4. Da li je moguće na jednom konkretnom primjeru saopštiti koliku korist od članstva Crne Gore u STO ima običan građanin?
Osim toga što će naši proizvodi imati pristup drugim tržištima pod ravnopravnim uslovima, i crnogorski potrošači će imati priliku da kupuju relativno jeftine proizvode viskog kvaliteta. Činjenice pokazuju da se u otvorenim ekonomijama proizvodi i troši više uz progresivnu liberalizaciju i eliminaciju carinskih i necarinskih prepreka trgovini robama i uslugama i uklanjanje svih oblika protekcionističkih mjera i diskriminatornih tretmana u međunarodnim trgovinskim odnosima. Sve ovo uz pozitivan signal investitorima o poštovanju međunarodno prihvaćenih pravila u poslovanju, doprinosi kvalitetu života naših građana i omogućava privredi da posluje na tržištima koja joj ranije nisu bila dostupna.
5. Da li su i koje kompanije u ovoj godini pokazale interesovanje za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju i kada možemo očekivati tender?
Poznato je da smo u prethodnom periodu, sa norveškim ekspertima, uredili oblast istraživanja i proizvodnje nafte i gasa na legislativnom niovu. Na Poziv za iskazivanje zainteresovanosti za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika u našem podmorju javilo se 20 kompanija od kojih je čak pet u deset najvećih naftnih kompanija svijeta. Izabrali smo i konsultanta za sprovođenje tenderskog postupka za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika u podmorju Crne Gore i to je konzorcijum kompanija iz Norveške, na čelu sa advokatskom kompanijom SIMONSEN. Zadatak konsultanta je da, u saradnji sa Ministarstvom ekonomije, pripremi tekst javnog poziva, tendersku dokumentaciju (pravni, tehnički i finansijski dio), modele koncesionih ugovora i nedostajuće podzakonske akte. Takođe, konsultant će shodno ugovoru pomoći u odabiru najpovoljnijih ponuda.
U medjuvremenu je otvorena i Soba sa podacima, koja predstavlja skup svih podataka, informacija i rezultatata dobijenih tokom predhodnih istraživanja ugljovodonika u Crnoj Gori. Pristup kompanija podacima je uređen Pravilima za pristup geopodacima. Takođe, Ministarstvo ekonomije je pokrenulo i sajt www.petroleum.me, putem kojeg će sve zainteresovane stranke moći pratiti aktivnosti na istraživanju i proizvodnji ugljovodonika.
Očekuje se da će se Javni poziv objaviti u prvom kvartalu 2012. godine, pri čemu će vremenski rok za dostavljanje ponuda biti od 9 - 12 mjeseci.
6. Da li su tačne ocjene u nekim medijima i opozicionim krugovima da Vlada u energetskom sektoru ispunjava želje italijanskoj kompaniji A2A ?
Takve tvrdnje demantuju činjenice a činjenica je da se kompanija A2A odrekla prava na većinsko vlasništvo u Elektroprivredi Crne Gore, na šta je imala pravo prvobitnim Ugovorom o dokapitalizaciji i djelimičnoj privatizaciji iz 2009. To je i definisano Memorandumom o razumijevanju iz avgusta 2011. Na taj način je sačuvan strateški interes Crne Gore a to je većinsko državno vlasništvo u ovoj kompaniji. Svi drugi projekti koji su definisani Memorandumom biće realizovani samo ako je to u interesu EPCG i države Crne Gore, a na osnovu studija i elaborata. Osnovna ekonomska logika nalaže da se ne ispunjavaju ničije želje, već se traže optimalna, ekonomski najpovoljnija rješenja.
7. Da li u narednoj godini očekujete povećan broj firmi koje će otiči u bankrot i u kojim oblastima naročito?
Nelikvidnost preduzeća jeste jedan od gorućih problema crnogorske ekonomije. Naravno da su investicije od suštinske važnosti za rješavanje ovog pitanja i u dužem roku mogu da doprinesu da se ovaj problem ne produbljuje.
Nova regulativa u izvršnom postupku i uvođenje instituta javnih izvršitelja trebalo bi da ubrza rješavanje dužničkih odnosa. Problem nelikvidnosti se u suštini svodi na pitanje izvršenja ugovora. Tu moramo biti svjesni i uloge sudstva koje mora da se angažuje u cilju bržeg rješavanja sporova. Takođe i povjerioci bi trebalo da budu angažovaniji ka pokretanju odgovarajućih pravnih radnji ka dužnicima.
Savjet za regulatornu reformu i unapređenje poslovnog ambijenta je formirao Radnu grupu od predstavnika Ministarstva finansija, Centralne banke i Privrednog suda u cilju objavljivanja podataka o privrednim subjektima čiji su računi pod blokadom, kao i prevazilaženje problema nelikvidnosti i međusobnih dugovanja. Pokrenuli smo u okviru Investiciono razvojnog fonda i uslugu faktoringa kako bi se privrednicima omogućilo da rasterete svoje bilanse.
8. Po mnogima će naredna godina biti teža od ove. Da li dijelite to mišljenje i u kom segmentu očekujete najveće probleme?
Ekonomske prognoze su same po sebi jako zahtjevne i svjedoci smo da na globalnoj sceni očekivanja nisu optimistična. Kao mala ekonomija bez uticaja na globalna dešavanja, a zavisni od aktulenog trenutka na svjetskoj sceni, moramo se skoncentrisati na ono što zavisi od nas. Sa nivoa izvršne vlasti mnogo su važniji potezi koji smo kao Vlada uradili i na unutrašnjem i na spoljom planu da spriječimo najgori scenario sa kojim se suočavaju i mnogo razvijenije zemlje od nas. Ovo je već četvrta godina svjetske ekonomske krize u kojoj se polemisalo i o opstanku eura i svakako da se ta dešavanja na globalnom nivou prelivaju i na male ekonomije kao što je naša. Ipak, moram podsjetiti da smo unutrašnjim reformama kroz smanjenje javne potrošnje i mjere štednje, očuvali stabilnost, da stopa inflacije i nezaposlenosti kao parametri, nisu rasli, očuvana je redovnost isplate zarada i penzija, kao i stabilnost bankarskog sektora. Ovo je i godina u kojoj smo ostvarili članstvo u najvećoj trgovinskoj porodici svijeta, Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i otvorili put za naše ali i strane investitore za tržište od 800 miliona ljudi. Ohrabruje činjenica da ispoljeni oprez i usporavanje aktivnosti investitora, u uslovima ekonomske krize i nedovoljno brzog oporavka, u suštini nijesu narušili visok rejting crnogorske ekonomije. Ipak, eksterni uticaji i razvoj događaja u evropskoj ekonomiji uticaće na opšti ambijent u 2012. godini.
