Intervju ministra ekonomije dr Vladimir Kavarića Ageniciji „MINA“, 03.01.2012.
1. Da li će dužnička kriza u narednoj godini još više smanjiti likvidnost domaćih preduzeća? Koji je najbolji način da se ona izbore sa posljedicama krize i kako im Vlada može u tome pomoći?
Samo nova ekonomska aktivnost moze generisati nove novčane tokove a samim tim i doprinijeti da se problem nelikvidnosti ne produbljuje. Naši novčani tokovi su u zavisnosti od inostrane tražnje. Pokazatelji govore i da banke počinju da kreditiraju, što je takođe ohrabrujuća činjenica u rješevanju problema nelikvidnosti.
Značajne rezerve u tom pogledu stoje u sferi mogućnosti za unapređivanje poslovnog i investicionog ambijenta. U tom okviru, očekivani bankarski kreditni podsticaji novoj preduzetničkoj inicijativi uticaće na tako potrebno jačanje agregatne tražnje.
Ono što smo, kao Vlada, uradili je u sferi prilagođavanja regulatornog okvira koji će doprinijeti olakšanom poslovanju. Usluga faktoringa koju smo pokrenuli u okviru Investiciono razvojnog fonda trebalo bi privrednicima da omogući da rasterete svoje bilanse. Nova regulativa u izvršnom postupku i uvođenje instituta javnih izvršitelja trebalo bi da ubrzi rješavanje dužničkih odnosa. Uloga sudstva je takođe, kod postojećeg problema nelikvidnosti, koji se, u suštini, svodi na pitanje izvršenja ugovora, značajna u smislu bržeg rješavanja sporova. I sami povjerioci bi trebalo da budu angažovaniji ka pokretanju odgovarajućih pravnih radnji ka dužnicima.
2. Postoji li opasnost od bankrota i zatvaranja Kombinata aluminijuma u narednoj godini? Ima li Vlada, u tom slučaju, plan kako da zbrine radnike i da li bi se značajna uloga KAP-a u spoljnotrgovinskom bilansu mogla nadomjestiti izvozom struje koju je on trošio?
Jasno je da je to neželjeni scenario. Ono što je cilj Vlade je da KAP dođe na nivo samoodrživosti, uz redovno izmirenje svih onih obaveza koje svako preduzeće ima. U ovom slučaju je najznačajnije dugoročno rješavanje pitanja električne energije, dugova kao i investicija i to je nešto što je poznato i jasno svim akterima u KAP-u. Po pitanju uticaja na spoljnotrgovinski bilans svakako da je neto efekat KAP-a mnogo manji nego u periodu kada je radila Glinica i kada je energetski bilans bio bolji. Međutim, još uvijek Kombinat aluminijuma posmatramo sa stanovišta potencijala u slučaju realizacije ulaganja o kojima smo govorili.
3. Šta će biti sa Željezarom ako se ne nađe novi strateški partner?
Ohrabruje činjenica da je Željezara i u stečaju proizvodila i izvozila na tržište EU, da stečajna imovina nije umanjena ni u situaciji bankrota, da je značajno smanjen broj zaposlenih i da postoji nova oprema. Sve su to činjenice koje nam daju za pravo da možemo da očekujemo interesovanje renomiranih investitora. Očekujemo da će Privredni sud raspisati teneder u narednih nekoliko dana i da će se za ovu kompaniju naći strateški partner.
4. Koje su najznačajnije aktivnosti Ministarstva u oblasti energetike u narednoj godini?
Prije svega, to su aktivnosti na realizaciji projekta povezivanja Crne Gore i Italije podmorskim interkonektivnim kablom. Realizacijom ovog projekta, koji će povezati Crnu Goru i region sa EU, naša država se pozicionira u centar razmjene električne energije između Balkana i Evrope.
Već se realizuju aktivnosti iz ugovora o koncesiji za izgradnju malih hidroelektrana. Njima je predviđena izgradnja 35 malih hidroelektrana, ukupne vrijednosti investicija oko 140 miliona €. Građevinske dozvole su izdate za izgradnju tri mHE čija je vrijednost šest miliona eura u Opštini Kolašin. Urbanističko-tehnički uslovi su izdati za izgradnju 23 mHE, a izdavanje građevinskih dozvola se očekuje u toku sljedeće godine.
U toku su i aktivnosti na realizaciji izgradnje vjetroelektrana na dvije lokacije, Možura i Krnovo, ukupne vrijednosti oko 150 miliona i instalisane snage 118 MW, za koje se takođe očekuju građevinske dozvole već u godini koja je pred nama.
Vlada Crne Gore je sa norveškim ekspertima uredila oblast istraživanja i proizvodnje nafte i gasa. Naredni korak je objavljivanje tendera za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje i ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u podmorju Crne Gore. Očekivani termin za objavljivanje tendera je prva polovina 2012. godine.
Kroz razvojne kredite Svjetske Banke i KfW u vrijednosti od 19 miliona eura, energetski efikasno će se rekonstruisati oko 50 obrazovnih ustanova i šest bolnica, uključujući i Kliničko-bolnički centar Podgorica. Preko projekta MONTESOL subvencionira se kamatna stopa na 0 odsto na potrošačke kredite za preko 2000 domaćinstava koja su spremna ugraditi solarne sisteme na svojim objektima, dok je projektom "Solarni katuni" predviđeno subvencioniranje 20 odsto kapitalnih izdataka na ugradnju fotonaponskih sistema na više od 200 objekata. Krediti KfW-a, EIB-a EBRD-a, koji se plasiraju preko pet crnogorskih komercijalnih banaka ciljani su na implementaciju mjera EE u malim i srednjim preduzećima i domaćinstvima, dok će u 2012. godini preko WBIF fonda biti omogućeno kandidovati projekte EE na nivou lokalnih samouprava, čime se direktno pomaže ostvarivanje zahtjeva ujednačenog regionalnog razvoja Crne Gore. Takođe, EPCG planira da u 2012. ugradi oko 68. 000 elektronskih brojila posljednje generacije.
5. Može li se očekujete da će u narednoj godini početi gradnja nekog većeg energetskog objekta? Šta će biti sa projektom gradnje HE na Morači?
Projekat izgradnje HE na Morači je u fazi u kojoj EPCG radi studiju opravdanosti da sama gradi akumulacije na ovoj lokaciji. Ovakav scenario je, da podsjetim, predviđen i Memorandumom o razumijevanju sa A2A. Ovom projektu ćemo pristupiti samo na bazi ekonomskih kriterijuma i konkretnih koristi za državu, građane i EPCG, kao preduzeće u državnom vlasništvu. Naravno, moramo se kretati u okviru onoga što su globalna tržišna dešavanja na energetskom i opštem ekonomskom planu.
Poslije svega a posebno u ovoj situaciji kada energija nedostaje čitavom regionu, pokazuje se da je činjenica da je potencijal rijeke Morače bogatstvo Crne Gore, ne samo u pogledu nedostajuće energije već, što je još važnije, i sa aspekta sigurnosti snabdijevanja strujom.
U pipremi je i dokumentacija za valorizaciju potencijala rijeke Komarnice i očekujem da će se već u prvom kvartalu Vlada Crne Gore izjasniti o tome.
Važni su i projekti koji su u pripremi i trebalo bi da budu obuhvaćeni biznis planom i investicionim planom EPCG. Između ostalih, izdvojio bih projekat prevođenja dijela vode rijeke Zete u akumulacije Krupac i Slano koji priprema EPCG. Na osnovu urađene dokumentacije, koncept tehničkog rješenja koji praktično podrazumijeva dogradnju postojećih objekata hidrosistema HE Perućica, omogućiće prevođenje dijela voda rijeke Zete u akumulacije Krupac i Slano kao i optimalno korišćenje tih voda preko navedenih akumulacije u HE Perućica. Vrijednost projekta iznosi oko 15 miliona eura a predviđeno povećanje je do 127 GWh godišnje.
